Kako uzgajati aromatične biljke i povrće u sopstvenom vrtu - Saveti i trikovi
Praktični saveti za uzgoj mente, nane, paradajza i drugih biljaka u vašem vrtu. Naučite kako boriti protiv štetočina i postići bogat rod.
Kako uspešno uzgajati aromatične biljke i povrće u sopstvenom vrtu
Poslednjih godina sve više ljudi pokušava da uzgaja barem deo svojih namirnica u sopstvenoj bašti ili na balkonu. Uz pravilan pristup, možete postići izuzetne rezultate čak i sa malim prostorom i ograničenim iskustvom. U ovom članku ćemo podeliti praktične savete za uzgoj popularnih biljaka kao što su menta, nana, paradajz i druge.
Menta i nana - prirodni repelenti i korisne začinske biljke
Mnogi iskusni baštovani potvrđuju da menta i nana deluju kao prirodni repelenti protiv insekata kao što su pauci i muve. Postoji čak i narodno verovanje da stariji ljudi preporučuju da se menta drži na prozorima kako bi odbijala ove nepoželjne goste.
Savet za uzgoj mente i nane: Ako želite kontrolisati širenje ove biljke, posadite je u saksije ili ogradite određeni prostor. Svakog proleća možete okopati oko biljke i izvaditi višak korena koji se širi. Ovako ćete dobiti tačno onu količinu biljke koju želite.
Nana je posebno cenjena zbog svoje upotrebe u pripremi čajeva, limunada i čak likera. Zanimljivo je da se sveža nana često dodaje u pasulj, jer ne samo da sprečava napuhivanje već daje i specifičan, fin ukus jelu.
Uzgoj paradajza - od semena do ploda
Paradajz je jedna od najpopularnijih povrtnih kultura koje ljudi uzgajaju u svojim baštama. Evo nekoliko ključnih saveta za uspešan uzgoj:
- Priprema semena: Semena paradajza mogu da se čuvaju 5-6 godina. Najbolje je staviti ih na maramicu da se osuše, a ne na novinski papir koji može da se zalepi.
- Rasad: Za početak možete koristiti običan supstrat iz poljoprivredne apoteke. Stavite po 3-4 semenke u čašice, a kad izraste oko 5cm, proredite ostavljajući samo jednu biljku.
- Zalivanje: Kad seme nikne, zalivajte 1x nedeljno sa slavolom. Ne morate prskati bakrom ili drugim preparatima.
- Presađivanje: Kad biljka dostigne oko 10cm, može se presaditi u baštu. Obratite pažnju da li je sorta koja raste kao lozica ili kao žbun.
Zanimljiva činjenica: Domaće seme paradajza može da traje godinama i prenosi se iz godine u godinu. Razlika između domaćeg i kupovnog semena je što je domaće otpornije i ako se redovno obnavlja, daje odličan prinos.
Kontrola štetnika i bolesti
Jedan od najvećih izazova u uzgoju je borba protiv štetočina i bolesti. Evo nekoliko prirodnih rešenja:
- Protiv puževa: Postavite posude sa pivom u vrtu - puževi će se skupiti u njima. Takođe, možete ih ručno sakupljati i uklanjati iz vrta.
- Protiv biljnih vaši: Rastvor od 50ml deterdženta za sudove na 4l vode. Prskajte biljke sa svih strana, posebno sa donje strane lista.
- Protiv smrdibuba: Ove štetočine je najbolje uklanjati mehanički - rukom. Takođe, sadnja mente u blizini može pomoći u odbijanju.
- Protiv plamenjače na paradajzu: Prirodni preparati od koprive ili mleka mogu pomoći. Mleko razblažite sa vodom (1:4) i prskajte biljke.
Uzgoj u ograničenom prostoru i saksijama
Za one sa malim prostorom ili koji žele da uzgajaju biljke na balkonu, evo nekoliko saveta:
- Mala bašta u saksijama: Beli luk, krastavci, boranija i tikvice mogu uspešno da se uzgajaju u saksijama. Krastavci čak bolje uspevaju u malo osvetljenijim mestima.
- Vertikalni uzgoj: Za uštedu prostora, možete napraviti "penjač" od mrežice žice za puzavice kao što je nana. Pravite razmak od 10-15cm između žica.
- Krompir u gumama: Inovativan način za uzgoj krompira u ograničenom prostoru je korišćenje automobilskih guma. Stavite 2 gume jednu na drugu, posadite krompir, a kako raste, dodajte još guma i zemlju.
Priprema zemlje i kontrola pH vrednosti
Poznavanje pH vrednosti zemlje je ključno za uspešan uzgoj. Evo kako možete proveriti pH svoje zemlje:
- Test sa sirketom i sodom bikarbonom: Uzmete kašiku zemlje i prelijete je sa sodom bikarbonom rastvorenom u vodi. Ako dođe do penušanja, zemlja je kisela. Što je jače penušanje, to je veća kiselost.
- Test sa sirketom: U tri čaše stavite po kašiku zemlje i prelite sa 1dl sirketa. Ako se jako peni, pH je 4-5 (kiselo). Ako se malo peni, 5.1-5.5 (blago kiselo). Ako nema pene, pH je blizu neutralnog (5.6-6.4).
Važno: Pri uzimanju uzorka za pH test, uzimajte zemlju iz 30cm dubine, jer korenje biljaka crpi hranljive materije upravo iz te zone.
Zaključak
Uzgoj biljaka u sopstvenoj bašti, čak i na malom prostoru, može biti izuzetno ispunjujući i koristan hobi. Ključ uspeha je u razumevanju potreba svake biljke, pravilnoj pripremi zemlje i pravovremenoj reakciji na pojavu štetočina ili bolesti. Kao što smo videli, čak i takve izazove možemo rešavati prirodnim metodama, bez upotrebe agresivne hemije.
Ne zaboravite - svaka bašta je jedinstvena i zahteva strpljenje i posmatranje. Vremenom ćete naučiti da prepoznate šta vašim biljkama najbolje odgovara i razvijete svoj, jedinstven pristup uzgoju koji će vam donositi bogat rod i zadovoljstvo.